U prepunoj Multimedijalnoj sali Sportskog i kulturnog centra Univerziteta Crne Gore održana je promocija knjige “Prof. dr Duško Bjelica Bio-bibliografija”, na kojoj su o radu profesora Bjelice i o knjizi govorili naučnici iz regiona – prof. dr Zoran Milošević, prof. dr Marin Ćorluka, prof. dr Georgi Georgijev, kao i dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje prof. dr Stevo Popović i jedan od autora knjige Petar Krivokapić, koju potpisuje i Nada Drašković.
Publicista i bibliograf Krivokapić je rekao da niko u Crnoj Gori nije više dao sportu sa naučne strane koliko profesor Bjelica. Svojim radom, sistematičnošću i upornošću potvrdio je, navodi Krivokapić, Konfučijevu maksimu: “Svakog dana ponesi korpicu zemlje na isto mjesto – i sagradićeš planinu.”
-I sagradio je Bjelica bibliografiju koja zaključno sa 2016. godinom sadrži 3208 bibliografskih jedinica, koje su stale na 500 paginiranih i 16 nepaginiranih stranica, tehnički lijepo oblikovane knjige, što je za personalnu bibliografiju impresivan, a sa sportskom tematikom rekordan broj, kazao je autor Krivokapić, dodavši da je za 36 stvaralačkih godina, od 1980 do 2016.
Bjeličin rad krunisan sa 59 autorskih i koautorskih publikacija i velikim brojem naučnih i stručnih priloga koji su objavljeni u zbornicima radova, u periodici, crnogorskoj, ali i u regionalnoj i šire.
Dekan Popović je istakao da je profesor Bjelica čovjek koji je stručnim i naučnim aktivnostima u sportu obilježio posljednje decenije prošlog i godine u ovom vijeku.
-Upravo on je čovjek koji je konstituisao i dalje osnažuje posebnost i zasebnost sportskih nauka u Crnoj Gori, u regionu, ali i šire, kroz veoma prepoznatljive aktivnosti, kako u praksi, tako i u nauci, kazao je Popović, naglasivši da ova knjiga najbolje oslikava doprinos koji je profesor Bjelica dao crnogorskom društvu i njegovoj internacionalizaciji. –Siguran sam da bi jedna ovakva knjiga trebalo da izazove stručnjake i naučnike, one najbolje koji dolaze za njim, da pokušaju da dostignu standarde koje je profesor Bjelica postavio vrlo visoko, istakao je Popović.
Pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i tehnološki razvoj u Vladi Vojvodine i redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Zoran Milošević ukazao je na pokretačku ulogu profesora Bjelice u povezivanju regiona.
-Za njega možemo reći da je “graditelj”, uspješan u izgradnji svoje i profesionalne karijere svojih kolega. Duško Bjelica je “komunikacijskom kulturom” povezao brojne resurse crnogorskog društva i regiona u cilju kreiranja ambijenta naučne vidljivosti i digniteta visokog obrazovanja stručnih kadrova u fizičkom vaspitanju i sportu. Duško Bjelica je jedan od onih koji svoje “crnogorsko rodoljublje” izražavao kroz samopoštovanje rada svog i bliskog okruženja ali i respektabilan odnos prema drugima bez obzira na daljinu njihove “adrese”, kazao je profesor Milošević.
Prof. dr Marin Ćorluka sa Sveučilišta u Mostaru je kazao da je težak zadatak u kratkim crtama opisati bibibliografiju prof. Bjelice.
-On je imao i još uvijek ima progresivnu politiku stavaralaštva, kako u stručnom, tako i u naučnom djelovanju, kao jedan od vodećih djelatnika Univerziteta Crne Gore ima i konotacije u socio-političkom stvaralaštvu, koje se ogleda u povezivanju institucija Univerziteta Crne Gore sa ostalim institucijama u regiji i šire, ukazao je Ćorluka i dodao da tu prof.
Bjelica nema premca jer su rezultati njegovog svakodnevnog rada vidljivi i ostaju budućim generacijama za primjer.
Prof. dr Georgi Georgiev, sa Univerziteta Kiril i Metodije u Skoplju, naveo je da sami broj od 3208 bibliografskih jedinica koje su obrađene prema savremenim međunarodnim standardima za obradu članaka govore o velikoj povezanosti prof. dr. Duška Bjelice sa svijetom sportske nauke i kineziologije.
-Poznajući prof. Bjelicu, kroz dugogodišnju saradnju, želim da kažem da je svako njegovo dostignuće povezano sa novim izazovom u realizaciji novih ideja i da je njegov tempo rada teško slijediti, rekao je Georgiev, koji je, kao i ostali govornici na promociji, izrazio nadu da će naučna zrelost i ažurnost profesora
Bjelice za kraći period doprinijeti nove kvalitetne radove koji će se uskoro uobličiti u novoj biobibliografiji.
