BEČEJ , JANUAR 2016 GODINE
MENTOR : TAMAŠI DANIJEL
AUTOR : MIJUŠKOVIĆ RAŠA
( KOŠARKAŠKI TRENER , LICENCA UKTCG BROJ 162 )
UVOD
TRENER
SVAKI TRENER IMA SVOJU FILOZOFIJU KOŠARKAŠKE IGRE I SVOJU DOSLEDNOST U PRETAKANJU TEORIJE VLASTITIH POSTULATA U PRAKSU NA KOŠARKAŠKOM PARKETU.
SVAKO OD NAS TRENERA TREBA DA ZNA DA JE UČITELJ ! MNOGI MOJI DRAGI SPORTSKI PRIJATELJI I VRHUNSKI TRENERI SU ME UČILI DA TRENER MORA DA BUDE STROG I PREDAN SVOME POSLU, ALI U ISTOM SMISLU MORA BITI PRAVIČAN I AUTORITATIVAN TRENER PREMA IGRAČIMA , JA BIH TOME DODAO DA MORA DA BUDE I NAJVEĆI SPORTSKI PRIJATELJ IGRAČIMA , JER JE ZAJEDNIŠTVO KOLEKTIVA ZA MENE NAJBITNIJE ZA USPEŠNOST FUNKCIONISANJA TIMA I DOPRINOSI NE SAMO RAZVOJU SAMIH IGRAČA I TAKMIČARSKOM USPEHU TIMA VEĆ I U RAZVOJU LIČNOSTI SAMOG TRENERA. SPREMNOST SVAKOG POJEDINCA U TIMU ( IGRAČA. TRENERA, ASISTENATA IDR. ) DA SE PRILAGODE ZAHTEVIMA SAMOG KOLEKTIVA I SUZDRŽE OD NEPOTREBNIH ISKAKANJA, GARANCIJA SU ZA ZAJEDNIČKI USPEH, ALI I ZA OSTVARIVANJE IGRAČKIH I TRENERSKIH AMBICIJA.
TRENER MORA UVEK BITI PRISUTAN NA TRENINZIMA DA BI PREDVIDEO MOGUĆE GREŠKE , KAO DA BI I ISTE MOGAO ODMAH ISPRAVLJATI. TAKOĐE TRENER MORA BITI I UVERLJIV U DEMONSTRACIJI ZADATIH ZADATAKA IGRAČIMA , KAKO BI ŠTO BOLJE SVOJE IGRAČE OBUČIO U RADU NA TRENINZIMA I U TEORETSKIM PREDAVANJIMA , A SVE ZARAD POSTIZANJA OČEKIVANIH REZULTATA NA TAKMIČARSKIM UTAKMICAMA I PODIZANJA INDIVIDUALNIH KVALITETA SAMIH IGRAČA.
INDIVIDUALNI RAD SA KOŠARKAŠICAMA U14-16
Individualni trening je trening “jedan na jedan”, u prevodu igrač je u prvom planu i trening je konceptiran tako da trener posvećuje rad samo njemu.U današnje vreme neophodno je da se treneri bave individualnim potrebama svakog košarkaša, jer samo takav pristup može dovesti do stimulisanja razvoja kompletnog potencijala igrača. Na individualizaciju treba gledati kao na metodu individualnog ispravljanja grešaka u izvođenju košarkaške tehnike i taktike. Ovakvim načinom rada može se doći i do saznanja koje su trenažne potrebe prioritet u kompletnom razvoju sposobnosti igrača, sa stanovišta njegove pripreme za ostvarivanje vrhunskih dostignuća.Savremeni nivo košarke zahteva maksimalno razvijanje individualnih kvaliteta svakog igrača. Razvijanjem i usavršavanjem tih kvaliteta igrač će mnogo lakše izvršiti primenu naučenog. To treneru koji izvodi individualni rad otvara veliki zadatak ka potpunoj posvećenosti individui. Da bi se ostvario uspeh, mora se odrediti pravilna metodika treninga. Razni oblici individualnog metoda treninga neophodni su u procesu pripreme košarkaša. Posebna važnost individualnih treninga je u povećanju tehničkog nivoa košarkaša. Individualni trening košarkaša je i pedagoški proces, u kojem se uz učešće određenih igrača, grupa igrača ili cele ekipe, usavršava znanje metodom individualnog rada. To znači, da svaki igrač ili nekoliko igrača koji imaju slične nedostatke ili prednosti, izvršavaju individualne zadatke različitim sredstvima koja odgovaraju njihovim individualnim svojstvima.
Ako uzmemo da su u 21 veku osnovne pretpostavke za uspeh u košarkaškoj igri određene antropološke karakteristike i specifične sposobnosti i znanja integrisane kroz proces optimalne sportske pripreme košarkašice, onda smo na početku našeg istraživanja na 5. INTERNACIONALNOM KOŠARKAŠKOM KAMPU U BEČEJU , krenuli sa te tačke viđenja I uradili ovaj probni projekat.
U košarkaškoj igri se već niz godina sprovode merenja kojima na početku pripremnog perioda identifikujemo stanje svake košarkašice. Rezultati se dobivaju na način da se provodi niz različitih testova iz različitih područja pripremljenosti, npr. : kondicijske, tehničke, taktičke i psihološke pripremljenosti. Testiranja smo sprovodili s ciljem utvrđivanja dobrih i loših strana treniranosti košarkašice. Košarkaški treneri koji su učestvovali u radu kampa u Bečeju, prilikom testiranja koristili su specifične vrste testova koje odgovaraju košarkaškom sportu kako bi dijagnostifikovali stanje pripremljenosti na što kvalitetniji način . Na osnovu dobijenih informacija izradili smo individualne planove i programe trenažnog rada na samom kampu, koje smo integrisali sa grupnim planovima i programima osnovnog trenažnog rada sa košarkašicama uzrasta 14 do 16 godina.
Polazeći od činjenice da je individualni rad sa košarkašicama , pogotovo I toj dobi , jako bitan za košarkašice , jer se sa njime pokušavaju ispraviti svi nedostatci primećeni kod svake igračice pojedonačno. Paralelno sa podizanjem individualnog kvaliteta igrača mi automatski podižemo I kvalietet celog tima. Ja lično kroz individualni rad sa košarkašicama dodatno izgrađujem moju košarkašku samostalnost kao trener.
Smatram da se košarkaški treninzi mladih sportista ne smeju bazirati po principima kopiranja-preslikavanja treninga starijih kategorija i/ili čak seniorskih ekipa, zato što svaki uzrast nosi svoje razvojne specifičnosti (zakonitosti) koje ne smemo zanemarivati. Na razvojnim specifičnostima određene uzrasne kategorije treba/mora da se bazira trening. U slučaju ne poštovanja ovog principa mozemo doći do situacija prerane specijalizacija-ranog dostizanja platoa kako fizičkih sposobnosti tako i nivoa košarkaškog znanja (što je temelj kuće manji, kuća može manje da se nadogradi u visinu), emotivne nestabilnosti, kao i fizičkih povreda. Ne sme se zaboraviti da je cilj rada u mlađim kategorijama stvaranje i razvoj igrača, a ne rezultata!
Uzrast od 14. godine u košarci odgovara takmičarskoj kategoriji pionira /kadeta, srednjeg školskog uzrasta. Prelaz od jednog uzrasnog perioda na drugi obično se označava kao prelomna etapa individualnog razvoja. U to vreme postoje kvantitativne i kvalitativne uzrasne promene. U svakoj prelomnoj etapi vrši se genetski uslovljeno sazrevanje onih struktura koje treba da obezbede nove odlike fizioloških funkcija i reakcija koje treba da postoje u odgovarajućem uzrasnom periodu. Sa stanovništva sporta i fizičke kulture najbitnije je kvalitetno odrediti tzv. biološku starost koja se veoma često razlikuje od morfološke starosti, a još više od hronološke starosti. Poznavanje rasta i formiranje organizma, funkcionalnih mogućnosti, odlika razvoja na svakoj uzrasnoj etapi omogućavaju određivanja takvog optimalnog kompleksa vežbi i veličinu uticaja (opterećenja) koji bi omogućili uspešno sportsko usavršavanje.
U ovom periodu dolazi do značajnih promena fizičkog izgleda, polnog zrenja i sticanja polnog, telesnog i personalnog identiteta, društvenih i moralnih normi u ponašanju, osamostaljivanja i preuzimanja odgovornosti. Ovaj period razvoja odgovara periodu rane adolescencije (od 12/13 do 15 godine), nakon toga nastavlja se perioda srednje adolescencije od 15 do 17/18 godine i pozne adolescencije od 18 do 21 godine. Posbeno smo obratili pažnju u radu na kampu u Bečeju, na sledeće :
- SNAGU
Snaga je sposobnost košarkaša koja se manifestuje u suprotstavljanju i savlađivanju različitih otpora silom mišića. Mišićna snaga u najvećoj meri zavisi od mišićne mase. Mladi košarkaši bi trebalo da koriste vežbe sa vlastitim ili spoljnim opterećenjem koje mogu relativno lako da izvedu, uz obavezno zadržavanje pravilnog položaja svih segmenata tela. Tek u završnoj fazi ove uzrasne kategorije se može početi sa primenom treninga za razvoj maksimalne snage pojedinih mišićnih grupa.
- BRZINU
Brzina podrazumeva sposobnost izvođenja pokreta ili kretanja maksimalnom mogućom brzinom za date uslove, pri čemu se pretpostavlja da spoljašnji otpor nije veliki i da aktivnost ne traje dugo, kako ne bi došlo do zamora (V.M.Zaciorski, 1969). U najvećoj meri je zavisna je od genetskog faktora. Najšire mogućnosti za usavršavanje brzine se nalaze u dečijemuyrastu i mladalačkom dobu, te je potrebno obratiti veliku pažnju razvoju ove sposobnosti u radu sa mladim košarkašima. U uzrastu od 12-14 godina kod dečaka i 10-12 kod devojčica, je zahvalno raditi na ubrzanju, a ozbiljan intervalni trening brzine se može primeniti kod dečaka u 15, a kod devojčica u 13 godini.
- IZDRŽLJIVOST
Izdržljivost podrazumeva vrlo složenu sposobnost vršenja rada unapred definisanog inteziteta, bez smanjenja efikasnosti rada. Raste sa uzrastom, ali ne ravnomerno. Danas je eksperimentalno potvrđeno, da deca sa zdravim srcem nemaju ograničenja po pitanju primene sistemskog treninga izdržljivosti. Aerobna izdržljivost se može razvijati već od ranog detinjstva. Period od 11-14 godine je pravo vreme za uvođenje intervalnog treninga, posebno u anaerobnm režimu rada. Bolje je da tip odgovarajućeg intervalnog treninga za zadati uzrast bude većinom anatomska adaptacija, nego da cilj treninga bude fiziološki napredak, to ćemo postići umerenim intenzitetom i pauzom do potpunog oporavka
ISTRAŽIVANJE I POSTIGNUTI REZULTATI
PRIMER :
Na Grafikonu se nalaze rezultati koje je postigla jedna od odabranih košarkašica u varijabilima kondicione pripremljenosti. Najveće negativno odstupanje rezultata uočeno je u varijabli dizanje tegova iz ležanja na ravnoj klupi (BP). Košarkašica je postigla rezultat od 30 kilograma što je 15 kilograma manje od modelne vrednosti. To znači da je individualni trening kod nje potrebno usmeriti na poboljšanje maksimalne apsolutne snage ruku i ramenog pojasa primenom svladavanja spoljnih tereta. Osnovna smernica za individualni trening je , za tu košarkašicu, da za svaki vikend provede najmanje 2 kondiciona treninga u teretani koristeći piramidalnu metodu dizanja tegova sa spoljnim opterećenjima od 50-70 1RM i s ukupno 10 do 6 ponavljanja u više serija na svakoj težini.
Drugo negativno odstupanje vidljivo je u varijabili za procenu fleksibilnosti. Iako fleksibilnost nije od presudnog značaja u košarci, potrebno je s obzirom na rezultat od 58 cm, individualnim treningom tu sposobnost podići na viši nivo. To znači da treba gotovo svakodnevno posvetiti jedan deo rada razvoju fleksibilnosti trupa, ali i ostalih delova tijela. To podrazumijeva korištenje vežbi istezanja odnosno streching sastava vežbanja koji se može provoditi individualno ili u paru. U treningu je poželjno koristiti 8 do 10 vežbi istezanja s 10 ponavljanja u 2 serije (dinamičko istezanje ili 15 – 20 sekundi izdržaja u maksimalnoj amplitudi pokreta u 2 serije za svaku topološku regiju tijela).
U ostalim pokazateljima kondicione pripremljenosti odabrana košarkašica je postigla zadovoljavajuće, a u nekim varijablama izvrsne rezultate što upućuje na potrebu održavanja aerobne i anaerobne pripremljenosti, te brzine, skočnosti i agilnosti, odnosno sposobnosti koje znatno utiču na uspešnost u košarkaškoj igri.
UVODNI DEO TRENINGA – ZAGREJAVANJE
U uvodnom delu individualnih ali I grupnih treninga na kampu u Bečeju radio sam tri različite akcione celine I elementarne tehnike sa košarkašicama , koji su trajali vremenski po 10 do 15 minuta , sa obaveznim istezanjem košarkašica na kraju zagerjavanja. Na žalost na samom kampu koji je trajao samo 5 radnih dana nisam imao mogućnosti da zagrejanvanje radim na više načina, jer nisam hteo da moje košarkašice preterano opterećujem, već sam njihovu koncentrisanost usmerio ka vežbama koje smo odrađivali na glavnom delu treninga.
PRIMER 1.
- Akciona celina, elementarna tehnika, sl.1 – autopas, pivot (prednji, zadnji), polazak u dribling (ukršteni, direktan), promene pravca (sve), dodavanje iz driblinga, kretnja sa promenom ritma, završnica varijante: a) po prijemu lopte dvokorak, šut polaganjem b) po prijemu lopte polazak u dribling u kretanju, prodor, šut polaganjem c) po prijemu lopte zaustavljanje u dva kontakta, polazak u dribling (ukršteni, direktan), prodor, šut polaganjem
PRIMER 2. PRIMER 3.
- Akciona celina – elementarna tehnika 2 3. Akciona celina – elementarna tehnika sl.3
Na košarkaškom kampu u Bečeju , Januara 2017 godine , na individualnim treninzima pokušavali smo da rešimo se sledeće zadatke postavljene ispred nas :
A. Da se razvijaju bolji kvaliteti igrača vodeći računa o njihovim individualnim sposobnostima i izvođenju tehničkih elemenata ne narušavajući suštinu kretanja.
B. Otklanjaju se nedostaci koje igrač ima.
C. Da našom metodom treninga razvijamo i taktičko mišljenje. Da Igrač, probajući i proučavajući jedan ili drugi element, razmišlja kako da ga bolje izvede i kako i kada da ga primeni u praksi.
D. Da košarkaši, vežbajući samostalno, svesno misle o povećanju svog znanja, o svojoj sportskoj formi , ali i o svojoj ekipi.
E. Da postavimo savremen sistem sportskog treninga, veća opterećenja, duža takmičenja i dr. , koji traže razuman odnos prema organizaciji i sprovođenju samostalnog treninga.
F. Da prve navike košarkaši treba da dobiju za vreme individualnog treninga pod rukovodstvom trenera. U daljem radu mladom košarkašu smo se trudili da pomognemo da trening sprovodi samostalno.
ODBRANA
U radu sa mladim košarkašicama na kampu u Bečeju pokušavao sam da u teoretskom delu obučim igračice koliko je bitno : Jedinstvo u igri svih 5 igračica, disciplina ( kontrola svojih reakcija i pravovremeni napad na napadača), konstatnost igranja odbrane , poznavanje osnova defanzive ( RAVNOTEŽA , RAD NOGU I RAD RUKU)i tehnike odbrane (kontrola napadača sa i bez lopte i kontrola napadačkog skoka). Naročito sam obratio pažnju na stav tela u odbrani jer smo tu primetili skoro isti problem kod svih igračica sa kojima smo ovo istraživanje radili, a to su : ili je stav bio preuzak ili previsok , ili su nam ruke igračica bili previše ispružene ili je trup igračica bio previše napred sa savijenim leđima.
Ono što smo još primetili , a na čemu smo takođe svakodnevno radili na ispravljanju tih grešaka , je da su skoro sve igračice imale problem sa ukrštanjem nogu u kretanju u odbrambenom stavu , što je prouzrokovalo smanjenje sposobnosti promene pravca kretanja, opet smo imali problem sa skakanjem gore –dole u stavu,sporost i neobučenost igračica kad i kako napasti napdača.
Za rešenje ovih problema krenuo sam od početka i pokušao da mojim igračicama prenesem moja najbitnija saznanja o tome kako treba da izgleda odbrambeni stav , kao i šta su najbitnijije stvari na koje igračice moraju obratiti pažnju:
- Da su za pravilan košarkaški stav najbitnije nekoliko stvari : što niži položaj tela, noge moraju biti blago savijene u zglobu kolena, stopala moraju biti u širini ramena, dlanovi moraju biti podignuti u visini grudi i postavljeni blizu tela I da ruke budu savijene u zglobu lakta. Za mene je izuzetno bilo važno da igračice prepoznaju da je ključni faktor za kvalitetno zauzimanje pozicije košarkaškoga stava RAVNOTEŽA, tj. balans. Ako bi igračice zauzele dobar košarkaški stav one bi bile spremne da brzo reaguju u odbrani ali da u istom smislu brzo reaguju I prime loptu u napadačkom delu igre.
- Da u svakom trenutku igre u odbrani moraju da čitaju napadača i da znaju šta je namera napadača u igri protiv njih ( A. da šutne , ako mu dozvolimo otvoren šut, B. Da lažnim šutem obezbedi sebi prostor za prodor prema košu odbrane kada odbrana igra pre agresivno prema njemu i C. Da doda loptu i vrši utrčavanje u prazan osvojen prostor).
- Da je bitno da u odbrani na igračici bez lopte obrate pažnju na za mene bitne detalje , ako je napadač udaljen na jedno dodavanje lopte ,da odbrana mora biti na jedan korak daleko do napadača, ako je udaljen na dva dodavanja , onda mora biti na dva dodavanja ( ispod linije dodavanja ), a sve iz razloga da bi odbrambeni igrač mogao da pomogne i da bude podrška svojim saigračicama u donjem delu i na sredini reketa.Takođe sam se trudio da im dok radim sa njima ovu tematiku, u istom smislu prenesem kako treba da stoji pravilna pozicija tela sa naglaskom da postavljamo jednu ruku na svog protivnika a drugu usmerimo prema lopti. Najvažnije mi je bilo da sama igračica sebi obezbedi da može da brzo uskoči u liniju dodavanja, jer bi im to jak odbrambeni stav sa savijenim kolenima omogućavao. Takođe sam insistirao da igračice odbrane napadaju liniju dodavanja za presecanje lopte samo kada dodavač to učini neporezno, te da pokušaju da pobede napadača pre nego što on dođe do lopte.
- Kada je problem u odbrani sa igračom sa loptom u pitanju , obraćao sam pažnju da mojim igračicama naglasim da protivnički igrač u zoni šuta predstavlja najveću opasnost za njih , kao I da se igrači odbrane moraju upoznati sa kakvim kvalitetom napadača se sudara u utakmici ( mora se propoznati kako napdač šutira , da li je dešnjak ili levak ,specifičnost njegovih varki ,da li šutira sa odstojanja, taktiku napadača u samom timu – da li organizuje igru u napadu ili preko njega idu dodavanja na post igraču , isl.)I to sam podelio na četiri celine , koje sam pokušao da približim mojim košarkašicama sa kojima sam radio na kampu u Bečeju :
- ODBRANE NA IGRAČICI SA LOPTOM
Polazio sam od mojeg principa , tj. potrebe onemogućavanja onoga što igračica napada može učiniti zavisno od pozicije na kojoj se nalazi.Kad je igračica sa loptom daleko od koša, igračica odbrane će posebnu pažnju usmeriti na dodavanje I prodor, dok će u situaciji kada je napdač bliže košu pažnju usmeriti na ometanje šuta.
- ODBRANE OD PRODORA
Ovde je moja ideja bila da napdač koji vodi loptu osvoji što manje prostora za što više vremena I jako mi je bio bitan položaj ruku odbrambenog igrača koje moraju biti deo komunikacije sa napdačem koji vodi loptu ( da igrača napda nateram da se koncentriše na ruke odbrambenog igrača a ne na njegov napad I da pokušam da ga izbacim iz ravnoteže) , takođe želja mi je bila da napadača udaljim što dalje od koša, da pokušam da ga zaustavim u vođenju lopte(da ga ograničim ) I na kraju da napadača nateram da doda loptu.
- ODBRANE OD ŠUTA
Ovde mi je jako bilo bitno da uspem da dobro objasnim ( teoretski I praktično –demnostacijom) da je najbitnije da igračica odbrane pokuša onemogućavanje prijema lopte napadačuu zoni šuta, a ako se to desi onda da mora igračica odbrane vršiti jak pritisak na loptu I u fazi izbačaja lopte ometati parabolu šuta postavljanjem dobrog stava ruku.Jako mi je važno bilo da igračica odbrane vodi računa da ne izgubi balans tela ( ravnotežu) kako napdaču ne bi dozvolila da ima još povoljniju situaciju za šut.
- ODBRANE OD DODAVANJA
Znajući da igračica odbrane često ne može da predvidi ili pročita I onemogući dodavanje, pokušavao sam da pritiskom na dodavanje to onemogućim , zavisno od položaja lopte I pozicije na terenu. Polazeći od činjenice da je loptu najteže dodati iz vođenja, terao sam moje igračice da budu agresivne , I time bi veoma otežavali pravovremenost dodavanja I naterali bi napadača na dugotrajno vođenje lopte , što nam je bio cilj.
Najčešći problem sa kojima sam se suočavao su bili da je igračica odbrane bila preblizu napadača I da nije mogla samim tim da reaguje pravovremeno na njegovu napadačku akciju , da imaju preuzak ili previsok odbrambeni stab, da su imali narušavanje ravnoteže u stavu prouzrokovanih vrakama napadača ( podizanjem stava , skakutanjem u stavu), previše otvoren stav odbrane I tako je dozvoljavano napadaču da prodire u dubinu a ne u širinu I da igračica odbrane ne prilazi napadaču kad ovaj prekine vođenje lopte.Evo kako sam ja pokušao da to praktično ispravim sa mojim igračicama :
Dijagram 1 Dijagram 2 Dijagram 3
Dijagram 1. Pokazuje neposrednu pretnju napadača šutem. Rezultat takvog kretnja odbrambenog igrača 1 je prema napadaču 1 koji je u posedu lopte. Odbrambeni igrač 1 mora prići blizu napadača 1 I zaustaviti mu mogućnost šuta. U odnosu na drugu poziciju napdača 2, odbrambeni igrač 2 će se odmaknuti korak unazad. Razlog odkoraka je u tome što se napadač 2 nalazi izvan zone šuta I nalazi se u zoni dodavanja- utrčavanja I prolaza.
Dijagram 2.i 3, Ovde možemo uočiti da kad napadač 1 doda loptu napadaču 2, odbrambeni igrač 1 prilazi napadaču 2. Kada napadač 2 pokaže svoju nameru šuta, odbrambeni igrač 1 ga napada napred prema čeonoj liniji( napadajući korak je označen drugom strelicom). Šta je tu , za mene, sad najbitnije, da moje igračice shvate , to je da odbrambeni napad igrača odbrane prema čeonoj liniji se izvede tako da onemogući igraču napada I prodor po čeonoj liniji I pretnju šutem.Napadač 1 će tada biti primoran da doda loptu saigraču 2, očisti prostor kako bi pokušao igru 1 na 1. Dakle ovim smo zauzimanjem odbrambene pozicije prema čeonoj liniji naterali igrača napada da izbegne liniju unutrašnjeg prodora, iz razloga što po meni pomoć I podrška dolazi iz unutrašnjosti od saigrača.
NAPOMENA :
Košarka je izuzetno takmičarska igra I sport.U istom smislu I košarkaška sezona može postati vrlo duga za učesnike, pa kroz naše treninge sa igračima mi trebamo da učinimo sve da za njih , ali I za nas trenere to ne bude, kroz vežbe koje neće biti identnične I dosadne , već one koje će biti raznolike I interesantne našim igračima.Često sam sebi postavljao pitanje: Zašto tako ? Iskustvom stečenim radom u mogim klubovima što kao sportski direktor , što kao skaut I trener došao sam do zaključka da treneri često tu prave grešku jer stavljaju preveliki naglasak na takmičarski rezultat, što dovodi do istrošenosti I ispražnjenja samih igrača. Moje je mišljenje da kroz konkurenciju između igrača nije bitno natecanje u svakoj vežbi I na svakom treningu. Po meni treba biti strpljiv I prvo praviti rezultate a onda raditi upoređenja. U tom smislu mislim da je individualni rad sa igračima jedan od najbitnijih razloga za uspeh ne samog igrača nego I tima . Dobro organizovano , visoko motivisnao vežbanje, pravilno ponavljanje, vezivanje vežbi sa raznim tehnikama uz iskorišteno vreme I prostor za pamćenje vežbi su od presudnog zančaja. Kao trener koji podučava igrače sam se trudio da stvorim tačno određenu vežbu, da uspostavim dobar kontakt sa igračem sa kojim radim I da pravilnom demonstracijom vežbe mladim košarkašima učvrstim veštinu koja se može primeniti u realnoj situaciji igre.
POZICIJE U NAPADU NA GRUPNOM TRENINGU
Sa obzirom da sam ja od trenera kojem je cilj da moj tim pokuša da postigne više od 50% poena iz kontra-napada I sekundarnog kontra napada ( tkz. ranog napada), čija realizacija mom timu ostvaruje najbolji postotak šuta , ja tako pokušavam da ga I organizujem.Po meni je pravilan izbor napada najbitiniji uslov za stabilan ulazak u igru moga tima kao I za kontrolu igre koja mi može doneti uspešan takmičarski rezultat. Naučio sam radeći sa vrhunskim trenerima da novopostavljeni napadački detalj nikada ne koristim na samom početku utakmice jer će ih moj protivnički trener vrlo rano pročitati. Lako postignute poene iz novopostavljenih detalja radije čuvam za ključne trenutke , kada se utakmica rešava ili kad mi je to prinudno rešenje za poentiranje. Lično volim da na početku lakim poenima , “bek dor” poenima zakucavanjima iznenadim I pokušam da zbunim protivničkog trenera. Naš čuveni I trofejni košarkaški trener Dušan Duda Ivković čiji sam rad imao mogućnosti da pratim u Atini često je igračima govorio “ da na početku utakmice imaju svi mogućnost da dotakmnu loptu !”
Set napada koje sam ja uvežbavao sa mojim igračicama na kampu u Bečeju , a čija je pravovremena realizacija u glavnom delu turnira dovela do rezultata da smo uspeli da za samo 4 dana vežbe , pariramo timovima koji treniraju svaki dan I takmičarski igraju utakmice vrlo uspešno u
ligama Srbije, Madjarske I Rumunije , je sledeći :
Dijagram 4 Dijagram 5 Dijagram 6
Dijagram 7 Dijagram 8 Dijagram 9
Dijagram 4. – Početna pozicija u napadu .Plejmejker 1 na lakat poziciji, 5 dominantan na poziciji donjeg posta, 2 bek šuter na istoj strani, postavljen u trouglu sa 1 i 5, krilni centar 4 na poziciji visokog posta mora agresivnom kretnjom bez lopte, dobrom demarkacijom primiti loptu između četvrte I šeste sekunde napada, 3 krilo na strani pomoći treba biti aktivan u slučaju da odbrana pokušava sprečiti prvi pas 4 I da ostvari saradnju sa krilnim centrom. Na pas igrača sa loptom 1 prema igraču 4, igrač 2 u punom sprintu koristi blokade od igrača 5 i 3 I menja krilnu poziciju sa jedne na drugu stranu. U uvodnoj postavci napada ne bi trebalo tražiti rešenja na levoj strani napada , međutim , ako protivnik izvrši loše preuzimanje I dovodi pas igraču 3 na poziciji donjeg posta – Dijagram 5 , ili se doda igraču 2 u uglu – Dijagram 6 , koji ima nekoliko rešenja.Ukoliko se lopta ne prenese na levu stranu , lopta je kod igrača 4, sledi donja blokada igrača 1 I ide pas igraču 5, a igrač 4 napada “bek dorom” primajući leđnu blokadu od 3, dok 1 za kratko vreme otvara prema korneru da bi osigurao prostor – Dijagram 7
U trenutku kada 1 postavlja blokadu za 4 da primi loptu na poziciji donjeg posta, 5 dodaje 4, igrač 3 postavlja blokadu za igrača 2, a odmah posle pasa I igrač postavlja blokadu za 2 – Dijagram 8 .Ova situacija je jako interesantna I bila je podložna mnogim analizama, jer u modernoj košarci imamo dominaciju vertikalne kretnje prema košu I blokade, ovde sad imamo istovremene tri horizontalne blokade. Igrač 4 ima opciju da šutne iz ugla, a može dodati 2 koji može šutnuti ili napraviti U kretnju oko bloka, ili da igrač 1 posle bloka koji je napravio za igrača 4, napravi leđni blok za igrača 5, a da ovaj primi loptu pod samim košem , Dijagram – 9.
O Autoru :
| MIJUŠKOVIĆ RAŠA , rođen u Beogradu 28. Februara 1965 godine. Košarkaški radnik od 1989 godie , član UKTCG licenca broj 162. Oženjen, otac troje dece. Kao tehnički rukovodilac u radu sa košarkaškim klubovima osvajač više titula u raznim takmičenjima u seniorskoj košarci. Kao trener osvajač većeg broja medalja na prvenstvima Crne Gore u organizaciji KSCG. Kao košarkaški menadžer i skaut već 15 godina na raznim košarkaškim kampovima radi kao “Head Coach” i predavač za individulani rad sa mladim košarkašima i košarkašicama. |
PUBLICATION
Name of Project : Work whit young basketball players in Montenegro Montenegrin basketball web site www.kosarka.me , 2013-2016
Name of Project : Statistically reviews matches and basketball players in Montenegro Montenegrin basketball web site www.kosarka.me , 2013-2016
Name of Project : Research in working with the U16 girls in basketball camps in Serbia International basketball camp Becej , January 2017
Name of Project : Research in working with the U14/U18 girls in basketball camps in Romania International basketball camp Temisoara Romania , February 2018
Name of Project : Research in working with the U16 girls in basketball camps in Montenegro International basketball camp Igalo , May 2018
Name of Project : Research in working with the U16/U18 boys in basketball camps in Poland International basketball camp Szczecin (Miedzydroje) , August 2018
Name of Project : Research in working with the U16/U18 girls in basketball camps in Slovakia International basketball camp Trnava , January 2019
RESEARCH PROJECT
Name of Project : Organizational of youth basketball & soccer camp U14,U16 Name of Author(s) : Mijuskovic Rasa, Bosko Crvak – Belgrade 1994 and 1995
Name of Project : Sport marketing in function of basketball club in Greece Name of Author(s) : Mijuskovic Rasa, Tolis Kozias – Athens 1998
Name of Project : Youth basketball camps and individual practice in summer period for men U16, U18 Name of Author(s) : Mijuskovic Rasa,Vukmanovic Dejan- Zlatibor 2008
Name of Project : Youth basketball camps and individual practice in summer period for woman U16, U18 Name of Author(s) : Mijuskovic Rasa, Krivokapic Veselin – Cetinje 2009
Name of Project : Match up defense as an alternative form of defense U16, U18 Name of Author(s) : Mijuskovic Rasa, Aco Petrovic, Milan Bjelosevic – Belgrade 2012
Name of Project: Individual work whit woman basketball player in winter period U16, U18 Name of Author(s): Mijuskovic Rasa, Milan Bjelosevic, Sladjan Ivic – Herceg Novi 2014 and 2015
Name of Project: Individual work whit basketball player in summer period U16, U18 Name of Author(s): Mijuskovic Rasa, Sladjan Ivic, Andjelko Matov, Prof. Djokic Zoran – H. Novi 2016
Name of Project: Individual work whit basketball player in winter & summer period U16, U18 Name of Author(s): Mijuskovic Rasa, Tamasi Daniel – Becej 2017 / Igalo 2017
Name of Project: Individual work whit basketball player in winter & summer period U16, U18 Name of Author(s): Mijuskovic Rasa, Tamasi Daniel – Temisoara Feb, 2018
Name of Project: Individual work whit basketball player in winter period U16, U18 Name of Author(s): Mijuskovic Rasa, Dragomir Bukvic – Trnava Jan, 2019
