Teorije i tehnike novinarstva je predavanje koje je održano u srijedu, 25.10.2017.godine.
Predavanje je održano u prostorijama Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Prof. Emil Ličina je pokušao da kroz primjere iz prakse prisutnima pojasni koje sve tehnike u novinarstvu postoje.
Predavanju su prisustvovali svi učesnici projekta koji su imali interakciju sa profesorom Ličinom.
Medijski žanrovi dijele se na dvije opšte velike grupe na monološke i dijaloške.
Monološki su novinarski autorski tekstovi: vijest, izvještaj, bilješka i komentar (recenzija, nekrolog, crtica).
Dijaloški su interakcija novinara sa jednim ili više sagovornika: izjava, anketa, panel diskusija, polemika, razgovor, kontakt-emisija, klasični medijski intervju u kojima se upotrebljava model intervjua.
Šta je “udarna” vijest?
Najvažnija vijest (vijest sa naslovne strane) – najteže odredljiva i uvijek je ideološki uslovljena (osim ako su u pitanju nesreće). Kako riješiti dilemu šta je “udarna/prva” vijest ukoliko se ništa tako značajno nije dogodilo da se odmah može prepoznati kao vijest za početak emisije.
Selekcija vijesti je jedan od najznačajnijih poslova u medijima. U redakciju dnevno stigne veoma mnogo vesti agencijskih i onih koje sami novinari donesu sa događaja. To znači da je posao novinara (koji rade u redakciji vijesti ili su u manjim medijima dežurni na vestima) veoma složen.
12 koristan savet za pisanje izvještaja
(I) Rečenica u izvještaju bi trebala da bude kratka, posebno u onom pisanom za elektronske medije.
(II) Izbjegavati hiperbolu (“gotovo šest hiljada ljudi prisutno je u dvorani Morača/ a zna se da je kapacitet 4.100).
(III) Veoma oprezno (osim u revijalnoj štampi) sa pridjevima, posebno slikovitim (“iskomadano tijelo žrtve vatrogasci su u djelovima izvadili iz potpuno uništenog i smrskanog auta”.
(IV) Kontekst vremena u odnosu na kontekst medija Elektronski mediji zahtevaju prezent, retko perfekt i futur.
(V) Negacija/pozicija.Vijest nije samo ono što se dogodilo već i ono što se nije dogodilo, ali je ipak bolje izveštaj pisati u pozitivu a ne sa negacijom. On nije uspio =>On je izgubio.
(VI) Iz teksta, posebno elektronskih medija, treba izbaciti sve što je redundantno (nije vezano direktno za događaj)
(VII) Ne ponavljati istu riječ u istoj rečenici 2 puta. Poslužiti se rečnikom sinonima ukoliko nemamo bolju ideju.
(VIII) Izbjegavati homonimne riječi jer mogu dovesti do zabune i nerazumijevanja teksta ( kosa – na glavi/kosa-crta/ kosa – za košenje).
(IX) Lične i odnosne zamenice kad god je to moguće zamijeniti imenom ili funkcijom jer u dužim rečnicama slušaoci, gledaoci gube nit i više ne mogu da se snađu šta se na koga odnosi.
(X) Kada upotrebiti jedninu kada množinu.
(XI) U izvještaju izbjegavati riječi koje imaju nagomilane suglasnike i u novinskom i u tekstu za elektronske medije (ščitavati, učtivost, škrt, farsično, rt, itsl).
(XII) Izbegavati klišee: zatišje pred buru; apsolutna farsa; lakmus papir;
