Monološko informativni novinski rodovi je predavanje koje je održano u srijedu, 11.10.2017.godine.
Predavanje je održano u prostorijama Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Prof. Emil Ličina je s stanovišta teorije i prakse pokušao da približi koji sve novinski rodovi postoje i koji se primjenjuju u novinarstvu.
Predavanju su prisustvovali svi učesnici projekta koji su imali dijalog sa profesorom Ličinom.
U monološko informativne novinske rodove spadaju vijesti, kao temeljni oblik novinarskog izražavanja, te proširene vijesti, izvještaji i prikazi.
Izvještaj nastaje iz vijesti i poslije vijesti je najčešći novinarski rod.U strukturnim elementima, radi se o proširenoj vijesti, koja je nadopunjena i izvorom.
Prikaz je rod novinarskog izražavanja koji predstavlja iscrpan opis nekog djela, predmeta, pojave, događaja ili osobe.
Izvještaj nastaje iz vijesti i poslije vijesti je najčešći novinarski rod.U strukturnim elementima, radi se o proširenoj vijesti, koja je nadopunjena i izvorom.
Komentatorski izvještaj je izvještaj u kojem se nešto tumači, objašnjava, ocjenjuje ili iznosi sud u monološko informativne novinske rodove spadaju vijesti, kao temeljni oblik novinarskog izražavanja, te proširene vijesti, izvještaji i prikazi.
Analitička bilješka je analitički napis o temama iz svakodnevnog života.
Osvrt je kraći komentatorski rod koji se bavi samo jednim događajem, pojavom, stavom ili osobom.
Portret osobe kao novinarski oblik je prikaz života jedne osobe i, za razliku od nekrologa, obično je znatno opsežniji i može se odnositi i na žive i na umrle.
Članak ili analitički članak ili tematski članak, predstavlja iscrpnu analizu nekog događaja ili niza povezanih događaja, pojave ili više povezanih pojava ili djelovanja osobe ili više osoba povezanih područjem djelovanja ili odnosom prema nekom događaju ili pojavi.
Recenzija je prikaz naučnog, umjetničkog ili medijskog djela (knjige, časopisa, nosača zvuka, izložbe, arhitektonskog djela, emisije, programa…) sa kritičkom procjenom autora prema recenziranom djelu.
IZJAVA
Izjava je poseban podoblik/podvrsta izvještaja.Izjava je intervju bez pitanja.To je najkraći dijaloški medijski markiran žanr. Izjave novinarima daju najčešće samo javne ličnosti koje su se našle u nekim izuzetnim situacijama i povodom značajnih događaja kada bi trebalo brzo i efikasno medijski djelovati.
ANKETA
Anketa je mehaniĉki zbir izjava ili kratkih intervjua sa sluĉajnim, najčešće anonimnimuĉesnicima koji odgovaraju na isto pitanje. Izjava se obično bilježi na nekom javnom mejstu(ulica, stadion, pijaca).
INTERVJU
Intervju (engl. interview – međupogled) je razgovor sa nekom osobom. Kao novinarska vrstasastoji se od kraćeg uvoda i novinarskih pitanja i sagovornikovih odgovora.
Šta je “Off the Record”?Etika nalaže da se ovo precizno definiše i poštuje. Ipak, podatak dobijen na ovaj način može poslužiti kao trag za prikupljanje dokaza.
Na osnovu ove klasifikacije intervjui se dijele na:
– Nepripremljen
– polupripremljen i
– pripremljen intervju.
Nepripremljen intervju je onaj za koji se prethodno nisu dogovorili IR i IE.
Pripremljen intervju podrazumijeva ne samo dogovor između IR i IE prije intervjua već i zahtjev IE da mu se ranije pismeno dostave sva pitanja koja će u intervjuu biti postavljena.
Polupripremljeni intervju je unaprijed dogovoreni intervju.To je najčešća forma. Prije intervjua sagovornici (IR i IE) se dogovore o temama o kojima će biti riječ i svaki se za sebe prije intervjua priprema.
REPORTAŽA
Repotaža je najzahtjevniji i najsloženiji novinarski žanr. Ona događaj ili pojavu donosi krozpriĉu i odraz je doživljenosti autora. U osnovi reportaže leži vijest (report = izveštaj).
OSVRT
Ako pišemo osvrt na neko umjetniĉko djelo (npr. na pozorišnu predstavu), kao i u prikazu pisaćemo o sadržaju, glumcima, režiji… Međutim, mora postojati neki detalj (npr. scenografija ili muzika u predstavi) na koji ćemo se posebno osvrnuti, kojem ćemo dati nešto više prostora (rečenica), iznijeti više detalja.
RECENZIJA
Recenzija je ozbiljni prikaz knjige ili literarnog djela. Dublje se osvjetljavaju temeljne karakteristike knjige te se tako olakšava čitaocu njegov susret s istom.
KOMENTAR
Komentar je zajedničko ime za niz analitičkih i angažovanih žanrova kojima novinarstvo ostvaruje svoju najvišu izražajnu vrijednost.Osnovni značaj komentara je tumačenje,objašnjavanje onoga što se površinski ne vidi. Za komentar bitna je dobra argumentacija i snažan jezik.
KRITIKA
Kritika (grĉ. kritein= suditi, prosuđivati) je žanr gotovo identičan komentaru, ali se uglavnom uvriježila praksa da se kritikom nazivaju komentari iz područja umjetnosti i kulture u užem smislu, pa se danas pišu pozorišne kritike, literarne kritike, muzičke kritike itd.
ČLANAK
Članak takođe ulazi u red komentara i kritika jer i on objašnjava, ali na području nauke i tehnologije. Članak mora imati dobru strukturalnu naučnu aparaturu i argumentaciju, dokazivatiili pobijati. Vrlo je poučan, posebno kad je rijeĉ o novima izumima, lijekovima, patentima.
ESEJ
Esej je granični žanr koji dijeli i spaja novinarstvo s književnošću i naukom.
FELJTON
Feljton ima velike sličnosti sa esejom. On je tipično impresinonstički oblik izražavanja, pa jelagan, zanimljiv, zabavan i pun efekata. Uvijek mora imati svoju poentu ili neki drugi završetak u kojem se nalazi temeljna poruka.
STRUKTURA NOVINARSKE REDAKCIJE
Hijerarhijska struktura novinarske redakcije je kompleksna i sastoji se iz sljedećih segmenata:
- GLAVNI UREDNIK
Glavni urednik donosi sve odluke, on odgovara za sadržaj medija koji uređuje.
Glavni urednik mora imati razumijevanja za timski rad, podsticati saradnike na djelovanje i biti dobar organizator.
- ZAMJENIK I POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA
Zamjenik je osoba koja zamjenjuje glavnog urednika u njegovoj odsutnosti.
Pomoćnici glavnog urednika vode poslove u noćnoj smjeni ili u pojedinim sadržajnim cjelinama.
- UREDNICI RUBRIKA
Većina uredništva organizovana je prema rubrikama.Na čelu svake rubrike je urednik i on u potpunosti odlučuje o svemu što se zbiva unutar njegove rubrike. Oni određuju ko će koji dio posla uraditi, šalju novinare na teren itd.
- REDAKTORI I LEKTORI
Svaki tekst mora se prije objavljivanja pročitati, ispraviti, korigirati i lektorirati.
Redaktor je novinar koji čita i koriguje tekst s novinarskog aspekta – pazi na to je li glava teksta odgovarajuća, kakva je struktura teksta, je li argumentacija odgovarajuća, jesu li podaci usklađeni, ima li kontradikcija i sl.
Lektori ispravljaju jezične greške, tj.pravopisno, gramatički i stilski dotjeruju tekst.
