Vijest je oblik novinarskog izražavanja kojom se jasnost u najkraćim crtama upoznaje sa nekim aktuelnim događajem.
Lid je prva rečenica u članku koja kratko i precizno opisuje šta se nalazi u tekstu. Ne sme imati više od 38 riječi, iako se izuzeci tolerišu. U njemu objašnjavate šta se dogodilo i zbog čega je vijest važna.
Lid mora da odgovori na šest ključnih pitanja :
Ko? Planinari kluba Javorak
Šta? Moraće da naprave pauzu
Kada? U petak.
Gde? Na kilometar od vrha Monblana.
Zašto? Zbog velike mećave na Alpima.
Kako? Prespavaće u planinarskom domu.
Kada se odgovori na ovih šest pitanja, “lid” se pravi sam od sebe, zar ne?
LID: “Planinari nikšićkog planinarsko-smučarskog kluba Javorak moraće da naprave pauzu u petak na kilometar od vrha Monblana zbog velike mećave na Alpima”
Potrebno je, naravno, u lidu dati i izvor informacije, kao i vrijeme i mjesto gdje je ona data.
Tijelo
Ono što smo najavili, rezimirali u lidu, moramo da razradimo u tijelu teksta.
U tijelu teksta moramo:
* objasniti značaj vijesti, staviti je u kontekst – NUT paragraf (koji objašnjava značaj vijesti
* dati pozadinu ili istorijat priče
* razjasniti podatke iz lida
* dati citate izvora informacije
* najaviti posljedice
* dati dodatne detalje koji nisu imali mjesta u lidu
PREPORUKE ZA PISANJE VIJESTI
Izvještaj
Bez obzira što je osim vijesti najčešća svakodnevna forma novinarskog izražavanja, za neke autore izvještaj nije „zaslužio“ da se smatra posebnom formom, već mu „tepaju“ proširena vijest. Sve ono što važi za dobru, univerzalnu vijest, važi i za izveštaj. Da sumiram:
Prva jasna, udarna, zvečeća rečenica
Odgovori na 5 w u glavi teksta
Bez uljepšavanja, moralisanja, ličnog suda
Samo provjerene i tačne informacije (uvijek ima vremena da se u sljedećem izdanju dodaju nove informacije kada se provjere i nastavi priča)
Takođe se koristi sistem fioka – u tom slučaju, urednik ako je neophodno da skrati izveštaj, može bezbolno da izvadi određenu fioku a da ne poremeti bitno sadržaj informacije.
Pa u čemu je onda razlika između vijesti i izveštaja? Čemu to, da nas zbunjuje
Dobar izvještaj nas informiše o nekom događaju, za razliku od vijesti, koja javlja. Dobar izvještaj u sebi sadrži i nekoliko vijesti, uklapa i povezuje činjenice, daje hronologiju, begraund…
Šta dobar izvještaj mora:
– da kao i vijest bude aktuelan,
– da se piše po principu „obrnute piramide“
– da da odgovore na 5 +1 pitanja
pet plus jedan u novinarstvu– da pruži nešto više nego vijest – bilo da je dodatna vijest, izjava aktera, pojašnjenje, izvještaj mora da ima dodatnu vrijednost i ne može, kako to neki novinari na početku karijere misle da bude vijest na koju ste „nabacili“ još jedan pasus.
– ako je u pitanju događaj, bitno je da ste na tom događaju bili (pravljenje Frankenštajn izvještaja od agencijskih vijesti nikada neće biti isto kao izvještaj u kojem imate originalne izjave aktera, i osetite „šmek“ događaja).
– da ima hronologiju (ali ne da bude pisan hronološkim redom!)