Treće predavanje u okviru projekta ,,Paraolimpizam” je održano 29.08.2017.godine u prostorijama Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Predavanju su prisustvovali Prof.Igor Ćulafić, predsjednik Udruženja sportskh novinara Veselin Drljević i Sekretar udruženja sportskih novinara Todor Brajković.
Prisutnim učesnicima projekta je detaljno objašnjavan stari i moderni olimpijski pokret,njihove razlike, problemi sa kojim su se susretali, privilegije koje su imali sportisti,kao i kazne pred kojim bi se našli ukoliko prekrše neka od praila olimpijske povelje.

Moderni olimpijski pokret svoje korijene duguje antičkim olimpijskim igrama, koje su održavane u Olimpiji na Peloponezu, svetilištu posvećenom bogu Zevsu.
Budući da su Igre održavane svake četiri godine, jasno je da njihova starost seže mnogo dublje u prošlost od 776. godine p.n.e. i Aristotelove tvrdnje da ih je tada osnovao Ifitos iz Elisa. Olimpijski sportovi u drevnoj Grčkoj bili su trčanje na kratkim i dugim stazama, rvanje, borba pesnicama, pankration (kombinacija rvanja i borbe pesnicama), petoboj (trčanje, skok udalj, bacanje diska, bacanje koplja, rvanje) i konjske trke, a za vrijeme održavanja Igara proglašavano je primirje i grčke državice su obustavljale ratove.
Igre je ukinuo rimski imperator Teodosije II 394. godine nove ere zbog njihovog paganskog porijekla.
Stari Grci su tokom odvijanja Igara poštovali Sveti mir (ekeheriju), što je podrazumijevalo da se svi ratovi prekidaju tokom održavanja Igara. Danas se čelnici
MOK–a zalažu takođe za olimpijsko primirje.
Moderni Olimpizam (1894-2015)
Poznato je da je na Međunarodnom sportskom kongresu u Parizu, održanom od 16. do 23. juna 1894. godine, uz prisustvo 79 delegata iz 49 različitih nacionalnih saveza iz Francuske, Grčke, SAD, Švedske, Španije, Italije, Belgije, Rusije i Mađarske, donijeta odluka da se o b n o v e „Antičke Olimpijske igre“ na međunarodnoj osnovi i da se Prve igre modernog doba održe u Atini 1896. godine.
Začetnik osnivanja modernog Olimpizma je baron Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin), na čiju inicijativu je sazvan i održan Međunarodni sportski kongres. Međunarodni olimpijski komitet (MOK) od 16 članova formiran je za vrijeme Sportskog konresa, 23. juna 1894. godine, za predsjednika je izabran Demetrios Vikelas (Grčka), a za generalnog sekretara Pjer de Kuberten (Francuska).
Olimpizam je tokom ovog perioda prolazio kroz različite krizne situacije:
U Olimpijskoj karti (2015) definisano je pet osnovnih olimpijskih principa: